Upoznajući srpski turizam, putnici upoznaju i njegovu istoriju. U našoj istoriji i književnosti postoji mnogo znamenitih ličnosti, čije statue krase gradove iz kojih potiču. Međutim, o jednoj srpskoj vladarki nisu samo pisali, već postoji i grad koji nosi njeno ime. U pitanju je Jerinin grad.
Ko je Jerina?
Jerina je bila žena sprskog vladara Đurađa Brankovića. Iako su imali četvoro dece, trojicu sinova i jednu ćerku, Đurađ je na svojoj samrti vlast predao Jerini. S obzirom na to da je u pitanju 15. vek, može se primetiti da je Jerina zaista bila hrabra i pametna žena, koju bi jedan vladar mogao smatrati sebi ravnopravnom.
U književnosti je njena vladavina prikazana kao surova, a njen lik kao negativni akter, koji je otežavao izgradnju nekadašnje srpske prestone- Smedereva:
„Pobratime, kneže Bogosave,
kad me pitaš, pravo da ti kažem –
jest mi bilo za nevolju ljutu.
Ako moreš znati i pamtiti
kad Jerina Smederevo gradi,
pa naredi mene u argatluk,
argatovah tri godine dana,
a ja vukoh drvlje i kamenje
sve uz moja kola i volove –
i za pune do tri godinice
ja ne stekoh pare ni dinara,
ni zaslužih na noge opanke.“ (Starina Novak i Knez Bogosav, srpska narodna pesma)
Zbog ovakvih stihova dobila je ime Prokleta Jerina. Pretpostavlja se da ju je ubio sin Lazar zbog sumnje da od njega skriva porodično blago. Postoji mitološka priča i o blagu bogate porodice Branković. Ono je prema predanjima sakriveno ispod Smederevske tvrđave, ali arheolozi i dalje utvrdili da li je to mit ili istinita priča.
Nakon Jerinine smrti par gradova je dobilo njeno ime.
O kom gradu mi pišemo?
Jedan od gradova koji je nazvan po Jerini, nalazi se u selu Brangović, na steni iznad reke Gradac. Iako je iznad reke, radi nejgovog obilaska se ne penje, već silazi. On predstavlja najviše arheološko utvrđenje u severozapadnoj Srbiji, koje i dalje nije dovoljno istraženo. Iako je poznato kao Jerinin grad, potrebno je i dalje izučavati istoriju mesta, s obzirom na to da je grad prema nalazima stariji i od Jerine, s obzirom na to da je podignut u periodu između 4. i 7. veka. Smatra se da je Jerinin grad jedno od prvih urbanih mesta opštine Valjevo. Iako je utvrđenje misteriozno, kao i sam mit o srpskoj vladarki, otkriveno je da se u donjem delu utvrđenja nekada nalazila crkva kamenih zidova, koja je srušena. Iza srušenih delova ovog grada, narod je pronalazio skrovište od Turaka, te se često može čuti da delove utvrđenja zovu Bežane. Iz odbrambenih razloga je utvrđenje zaštićeno bedemima dugačkim 2 metra i kulom na samom vrhu, čija je svrha da štite grad od napada, koji su dolazilli sa različitih strana. Ti napada nisu bili samo osvajački, već su i pomenuti mitovi jedna vrsta ozloglašljavanja utvrđenja. Naime, prema drugom mitu, veruje se da je mesto prokleto, jer duh proklete Jerine i dalje šeta urušenim gradom.
Veruje se da je Jerinin grad jedno od kulturnih bogatstava Srbije, jer se istraživanjem ovog mesta može saznati mnogo o istoriji i kulturi srpskog naroda. Čak se u njegovoj blizini nalazi i duhovna prestonica Srbije- manastir Ćelija, dok se mesto njegovog nastanka smatra lokalitetom koje je raj za oči i lek za dušu- reka Gradac. Zašto baš na kanjonu Gradac? Nije čudno što je grad nastao iznad reke Gradac, jer su prvi gradovi i nastajali na područjima koja karakterišu čista vida i prirodna bogatstva. Međutim, kanjon poseduje i više od toga. Još za vreme vladavine Rimskog carstva spajao je jedan od glavnih gradova- Sirmij, sa bogatom rudnosnom oblašću Podrinja i istočne Bosne. Veoma je važan u ekonomskom sistemu Carstva. Neki nalazi govore da su se u periodu od VII do X tu naseljivali Sloveni i Srbi, verovatno pretpostavivši da će se tu razviti grad koji je u dobrom ekonomskom i geografskom položaju zbog ruda i razvijene trgovine.
Postoji verovatnoća da je samo utvrđenje kasniji dodatak IV veka, kako bi se zaštitilo samo naselje pored reke. Kasnijih godina, zajednica unutar zidina Jerinog grada, premestila se nizvodno na ušću Gradca u Kolubar, samo nekoliko kilometara dalje, gde je nastalo središte savremenog Valjeva.
Danas, reku Gradac čini netaknuta priroda i mogućnost samog uživanja daleko od buke. Skup je turističkih okupljanja i bezbroj aktivnosti, jer se i dan danas smatra za najčistiju reku u Srbiji i jednu od čistijih u Evropi. Kanjon reke Gradac je impresivno remek delo prirode, što potvrđuje i njena sama okolina. Postoji preko dvedeset pećina, što ne karakteriše okolina malih reka, obzirom da je njena dužina 22.7km.
Konak Tetrebovac
Na samo 115 kilometara od Beograda, a samo 15 km.od Valjeva gde je netaknuta priroda u kanjonu reke Gradac,sklonjen od urbanog,nalazi se konak “Tetrebovac”.Gradački buk koji dopire do samog konaka, pružajući ugođaj, stalnu inspiraciju i mir, upotpunjuje dodatno doživljaj. Čist vazduh, cvkutanje ptica, svež miris drveća i trave, jedinstvena je prilika da sednete i uživate u mirnom okruženju. Do konaka ’’Tetrebovac’’ može se doći i pešice, jer je samo 2km udaljen od pravca manastira Ćelije, a za sve naše goste obezbeđen je i prevoz našim terenskim vozilima kako bi se osećali prijatnije i sigurnije. Za zaljubljenike u sporski ribolov i planinarenje, pored samog smešaja u ponudi su i obilazak obližnih pećina, kursevi za fly fishing, pešačke ture i mnoge druge aktivnosti u nedirnutoj prirodi. Tetrebovac raspolaze sa dve sobe: cetvorokrevetna i jedna petokrevetna soba, koja nudi sve što vam je potrebno za užitak: kuhinja sa friziderom, plinskim sporetom, sudoperom, kompletnim posudjem, dnevni boravak, Wifi internet ,Tv-om, kupatilom sa tuš kabinom, tuševi napolju,obezbeđeni čisti peskiri, posteljina,dve terase sa pogledom na reku i raskošno dvorište puno cveca..
Udoban smeštaj pružiće svim svojim posetiocima, bez skrnavljenja prirode i njene harmonije, zbog čega postoji odabrani broj stalnih gostiju. Ovo je prilika da pobegnete od užurbanosti svakodnevnog života i prepustite se osećaju slobode koju ovo mesto obezbeđuje.