Nakon vidikovaca, crkava i kulturnih spomenika, došao je red da obiđemo i pećine u okolini Valjeva.
Dve najpoznatije su Petnička i Degurićka.
Petnička pećina
Petnička pećina nalazi se u sklopu istrazivače stanice Petnica u okolini Valjeva. Kao prirodno i kultnurno blago Srbije poznata je i u svetu zato sto je jedno od najvecih arheolosko-antropoliških lokaliteta u Evropi.
Istrazivanje Petniče pećine počelo je još u 19om veku sa istraživanjima Josifa Pančića i Jovana Cvijića a nastavlja se I danas. Mislilo se da je Petnička pećina potpuno istražena ali ove godine je došlo do novih otkrića nakon suše koja je otvorila neistraženu I dosad nepoznatu dvoranu.
Petnička pećina sastoji se od kanala i odaja koji su zajedno dugački oko 600 metara a površine oko 3400 kvadratnih metara. Ima dve veće celine – Gornju i Donju pećinu koje su povezane kanalom.
Donja pećina je manja ali pristupačnija i ulaz joj je prohodniji. Iz Donje pećine izvire reka ponornica Banja.
Gornja pećina je znatno veća i sastoji se od više odaja i kanala.
Cela pećina se deli na 11 celina: Banjska dvorana, Koncertna dvorana, Visoka dvorana, Ždrelo, Medveđa dvorana, Kanal sa Ambisom, Laktasti kanal, Levi i Desni izvorišni kanal, Aždajina dvorana i Kanal podzemne Banje.
Najveća odaja je Koncertna dvorana sa prirodnim osvetljenjem koje omogućuju takozvani vigledi – otvori na tavanici kojih je 2 u koncertnoj dvorani. Povrsina joj je oko 1030 metara Kvadratnih a visina oko 24 metra.
U Aždajinoj dvorani nalazi se 8m duboko Aždajino jezero. Vodostaj Aždajinog jezera znatno je pao nakon suše pa je omogućen pristup do sada neistraženim delovima pećine. Tu su odrađena arheološka istraživanja i otkrivena je za sada najveća pećinska antička grobnica u Evropi. Slično je pronađeno jedino na Bliskom Istoku i u Izraelu.
Pronađene su posude i skeletni ostaci više od 20 osoba različitog pola i uzrasta a utvrđeno je da im tela nisu pokopavana već ostavljana na površini kanala. Detaljna istraživanja i analize još uvek se sprovode u saradnji sa međunarodnim organizacijama.
Prethodna istraživanja i ono što je već poznato o pećini govore da se ispred ulaza nalazilo neolitsko naselje staro 6000 godina koje je jedino kompletno u Srbiji.
Analizom skeletnih ostataka vidi se da su pećinu kao sklonište koristili ljudi ali I životinje poput medveda hijena I srndaća.
Pronađene su keramičke posude, delovi vojničke opreme iz perioda Rimljana kao ostaci srednjovekovnog stanovništva koje se tu krilo.
Degurićka pećina
Druga najpoznatija pećina Valjevskog kraja je Degurićka pećina.
Ona je izvorskog tipa a voda iz njenog izvora otiče u reku Gradac.
Kanal Degurićke pećine celom dužinom imaju vodeni tok. Duzina do drugog sifona dole je snimljen mu je oko 807 kvadratnih metara. Ima ukupno 6 sifona od kojih poslednji jos uvek nije proronjen. Ukupna duzina svih do sad snimljenih kanala uključujući i bočne do trećeg sifona iznosi preko 2000 metara.
Zasigane kade, kao još jedna značajna morfološka karakteristika, pregrađuju kanale po širini ili su grupisane u veće skupine ali same kade su manjih veličina. Pećinu krasi raznovrstan pećinski nakit – stalaktiti stalagmiti, makaroni, zasigane draperije, salivi i helaktiti.
Temperatura vode duž cele pećine je 7 °C. Voda pećinskog toka spada u tvrde krečne vode, da je, kao i intezivne, prokopane vode, zasićena, te izlučuje bigar u vidu prečaga, saliva, stalagmita. Pećina pripada tipu hladnih pećina, pošto temperatura vazduha smanjuje se sa 12 °C na ulazu, preko 8 °C na 300 m dužine, do 6 °C kod prvog sifona
Pećine sela Drenajić
Na oko 20-30 kilometara od Valjeva nalazi se selo Drenajić. Meštani sela rado će vas uputiti ka trima pećinama na njegovoj teritoriji.
Crvena pećina – Do nje se stize uzvodnim praćenjem manjeg vodopada. Ulaz je jako mali ali krije veliki prostor od oko 100 -150 metara kada se u nju udje. Svod joj je krečnjački i ima nekoliko kanala. Ako u nju ulazite, pripremite se na susret sa šišmišima. Prohodna ali s kanali suzavaju i vode ka verovatno neistrazenim delovima pećine.
Druga pećina je jako plitka ali je put do nje veoma izazovan i zahteva opremu.Do nje se dolazi preko strmih šumskih obronaka.
Bucurska pećina ima veliki ulaz koji je prohodan. Kanal se kasnije sužava i teže je proći. Ukoliko niste opremljeni i spremni na pentranje u povratku, ne morate nastavljati dalje teže prohodnim kanalima.
Nadam se da smo vam ovim probudili interesovanje da posetite ove pećine. Bilo da vas zanima istorija antičkog sveta ili avantura manjih neistraženim pećinama, Valjevski kraj vam nudi sve to na jako maloj površini.